Djeca s kolodvora Gospic na Dabarskim kukovima

I tako, bili mi na kraju na Dabarskim za vikend... A pocelo je u kisno petkovno predvecerje u Zagrebu, pratila nas kisa cijelim putem do Korenice, no u Gospicu sve suho. Smjestili se Mirna, Irina, Mateljan i ja u vagon i kovali planove za subotu. U subotu ujutro vec oko pola 9 stizu u Gospic Nina, Didi i Igor pa malo modificiramo nase planove da se s njima podijelimo i krecemo svi put Okruglog kuka... Mirna & Mateljan u nesto neosigurano, Irina & Didi u Rolling Stones, a Nina, Igor & ja u Risveglio. Nas smjer standardno krasan; osim celavog ulaza u 1. cug nije bilo vecih problema za Ninu i Igora, doslovno su samljeli smjer, sto rukama i nogama, sto uzetima. Ekipa u smjeru do nas pici otprilike istim tempom, pri kraju im se pridruzuju i M&M (njihove dojmove morate od njih saznati, ali sveci su padali s neba) pa smo svi na krajevima smjerova u isto vrijeme. Malo gustamo na suncu pa se spustamo do ceste i put Rujicinog kuka. M&M u Ma Jo, Irina i ja u Figliu, Didi i Nina ganjat poskoke u Starter, a Igor ponavljat za ispit. Taman se mi navezujemo na ulazu, kad eto ekipe iz Ma Jo, vracaju se do auta po penjacice pa onda ipak odlaze u Tempo vulcan. Kapetanova kcer meni uvijek lijepa (osim onog bezveznog 3. cuga), prvi cug i dalje rijetko pospitan, ali mi vise to toliko ne smeta, no zato su 4. i 5. prava uzivancija! Navecer oko Doma pravi medjuodsjecki cuspajz... AOM/V/Z... kuha se tjestenina, peku se kobasice, reze se sve i svasta, pije se sve i svasta, a na laganoj vatri se przi i Igor kojeg su se uhvatili Kruno i Turbo i drze mu ispit (no uz muzicku pratnju valjda ide nekako lakse pa smo poslije nazdravili s jos jednim friskim pripravnikom). U nedjelju ujutro razvlacenje... krasan je dan, sve nekako izi-polako. Negdje oko 11 krece nasa ekipa put Bacic kuka s namjerom penjanja Sv. grebena. Nakon nesto manje od sat vremena pristupanja krece Mateljan u prvih par pokusaja ulaska u smjer no stijena se na ocigled raspada i odlucujemo da to ipak nema smisla. Raspolozenje i dalje na vrhuncu, nema veze kaj ne penjemo, ambijent je caroban. Nis, vracamo se do auta pa natrag na popularne kukove... M&M u Figliu, Irina i ja u Altweiber (Irinina varijanta 3. cuga). Na pocetku zadnjeg cuga se navlace neki ruzni oblaci, pojacava vjetar pa ga doslovno protrcavamo i odmah slazemo absajle i ekspresno se spustamo dolje. Vrsni Radler i cokoladu rjesavamo pod smjerom i prvim kapima kise. Povratak do auta, nalazenje s ostacima ostataka penjaca koji se jos nisu razbjezali (o 7-satnoj Odiseji kroz Bibl und Bubl neka izvjesti netko od sudionika!), prepakiravanje auta, pizza u Gospicu, u Zagrebu smo u 00:30. Vikend samo takav! Da pozelis da nikad ne zavrsi...